Vlada Crne Gore, na predlog Ministarstva održivog razvoja i turizma, u prošloj godini je dala 19 saglasnosti za izvođenje pripremnih radova većeg obima za 19 projekata, odnosno dala je zeleno svjetlo za gradnju bez građevinske dozvole, iako bi ovaj mehanizam trebalo da se koristi u izuzetnim situacijama. Mehanizam koji bi trebalo koristiti u situacijama kada se, na primjer, desi neka havarija, klizište i slično, Vlada je koristila i za neke od ključnih projekata, poput autoputa Bar – Boljare, ali i za gradnju hotela ili hidroelektrana kompanijama biznismena bliskih vlasti.
Iako ovaj institut predviđa Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata, stručnjaci upozoravaju da bi ga vrlo rijetko trebalo koristiti, s obzirom na to da bi se mogao zloupotrijebiti, jer se ključni projekti rade bez građevinske dozvole.
Tako je Vlada na predlog Ministarstva održivog razvoja dala saglasnost po zahtjevu Ministarstva saobraćaja i pomorstva za izvođenje pripremnih radova većeg obima za izgradnju objekta autoputa Bar – Boljare, odnosno prioritetne dionice Smokovac – Uvač – Mateševo. Vrijednost izgradnje autoputa je oko milijardu eura.
Prema zvaničnim podacima Ministarstva održivog razvoja za 2015, u susret se izašlo i Crnogorskom elektroprenosnom sistemu za pripremne radove većeg obima na izgradnji dijela pristupne saobraćajnice za trafostanicu 400/110/35 kV Lastva, u zahvatu Detaljnog prostornog plana za koridor dalekovoda 400 kV sa optičkim kablom od Crnogorskog primorja do Pljevalja i podmorski kabl 500 kV sa optičkim kablom Italija – Crna Gora u Kotoru. Ovom preduzeću data je saglasnost i za izgradnju pristupnih puteva i temelja za dalekovode DV 2 400 Lastva – Trebinje i Lastva – Pljevlja (dionica Lastva Čevo). Radovi na ovom projektu koštaju oko 105 miliona eura.
Pozitivno je odlučeno i po zahtjevu Direkcije za saobraćaj za rekonstrukciju magistralnog puta M-2.4 Petrovac – Bar, u smislu povezivanja ovog putnog pravca sa naseljem Rutke izgradnjom podvožnjaka sa dvije saobraćajne trake i obostranim trotoarima.
Vlada je privremenu građevinsku dozvolu dala i kompaniji „Qd Hotel And Property Investment Montenegro” „za izgradnju objekta od opšteg interesa” mješovitog rizorta „Plavi horizonti”.
Dozvolu za pripremne radove, odnosno gradnju bez građevinske dozvole, dobila je i kompanija „Hidroenergija Montenegro”. U toj firmi 40 odsto vlaništva ima Hemera kapital, čiji je osnivač Oleg Obradović, dok po 30 posjeduju Ranko Ubović i Aleksandar Mijajlović, koji su ranije pominjani kao neformalni vlasnici nekadašnjeg kafića „Grand”. Njima je data saglasnosti za izvođenje pripremnih radova većeg obima za izgradnju hidroelektrane Kaludra i 35 kV priključenje mini-hidroelektrane Kaludra. Vrijednost ovog projekta je oko 2,4 miliona.
Kompanija „Luštica development” dobila je saglasnost za gradnju promenade hotela i infrastrukturnih sadržaja u Tivtu, te za izgradnju pristupne saobraćajnice koja povezuje regionalni put MR2 i glavnu marinu u tom gradu. Ovoj kompaniji je dozvoljeno da na ovakav način gradi i hotel kategorije minimum četiri zvjezdice sa pratećom saobraćajnicom i dugim infrastrukturnim sadržajima, kao i saobraćajnicu koja vodi prema urbanističkim parcelama UP2, UP3, UP4 i UP5.
I firma „Kalamper” dobila je saglasnost za gradnju malog hotela sa četiri zvjezdice u zahvatu detaljnog urbanističkog plana „Veliki pijesak” u Opštini Bar.
Dugogodišnji profesor Građevinskog fakulteta u Podgorici i poslanik Jelisava Kalezić objašnjava da nije uobičajeno davati privremene građevinske dozvole, odnosno dozvole za pripremne radove, posebno za važne projekte. Ona ističe da je taj mehanizam predviđen za izuzetne situacije, poput hitne sanacije infrastrukture zbog nepredvidivih havarija.
Kalezićeva ukazuje da su po Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata resorno ministarstvo i lokalni sekretarijati obavezni da pripreme godišnje i višegodišnje planove uređenja prostora, koji su obavezujući i za državu i za lokalnu upravu.
– Često posezanje za vanrednim mahanizmima može da ukaže na nedovoljnu stručnost uprave,
manipulaciju javnim fondovima, pokretanje projekta u skladu sa željenom dinamikom omiljenog izvođača i tako dalje – upozorila je ona.
Kalezićeva navodi da će analiza navedenih 19 saglasnosti u 2015 – obuhvat još nekoliko godina, izbor izvođača putem javnih nabavki (ako se radi o budžetskim sredstvima), raspisivanje javnih konkursa za urbanističko-arhitektonsko rješenje, dok se, kako kaže, istovremeno izvode radovi od strane omiljenih investitora, nepogrešivo pokazati da je u brojnim slučajevima došlo do uzurpacije javnog interesa kad je prostor u pitanju.
– Često su u pitanju i neprincipijelno, nezakonito ili netransparentno urađeni regulacioni planovi, kako bi se isposlovale lokacije, na kojima se poslije prečicom započinju radovi – pojašnjava Kalezićeva.
Ona ističe da je zakon jasan po pitanju gradnje bez građevinske dozvole.
– Nejasno je reagovanje države. Ako se pažljivo pročita predloženi tekst (već godinama najavljivanog) Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, jasno je da predlagač, tj. ministarstvo, ima namjeru da legalizuje veliki broj velikih objekata – stambeno poslovnih, poslovnih, ugostiteljskih, podignutih bez dozvole. Često na uzurpiranom državnom zemljištu – ističe ona.
Kalezićeva napominje da nema investitora koji bi se upustio u rizik da izgradi na hiljade metara kvadratnih stanova, poslovnog prostora ili hotela, ako nema čvrsto obećanje da će to biti „uklopljeno u plan” i legalizovano.
– Koliko se ovakvom decenijskom praksom išlo naruku peračima sumnjivog novca, smisleno je pitanje, a odgovori su mogući. Recimo, upisom na državu svih takvih objekata – upozorava ona.A.T.
Stroga procedura
Iz Ministarstva održivog razvoja su kazali da saglasnost daje Vlada na osnovu zakona. Objašnjavaju da je zakonsko propisivanje mogućnosti da se pripremni radovi mogu izvoditi na osnovu saglasnosti Vlade imalo za cilj da se u slučaju građenja objekata od opšteg interesa, za koje je urađena strateška procjena životne sredine i čije izvođenje traje duže vrijeme – obezbijedi što veća efikasnost i efektivnost pri građenju tako značajnih objekata, kao što su objekti od opšteg interesa.
– Naravno, ova procedura je zakonom strogo normirana i ne ostavlja mogućnost bilo kakvog diskrecionog odlučivanja. Predviđeno je, dakle, da je u ovim slučajevima investitor dužan da, uz prijavu o početku pripremnih radova, nadležnom inspekcijskom organu podnese dokaz o pravu svojine odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu, elaborate pripremnih radova i saglasnost Vlade. U slučaju da je pripremnim radovima većeg obima neophodno izvesti radove na obezbjeđenju lokacije, kao i sve radove na konstrukciji objekta koji ne izlaze iz nulte kote zemljišta, potrebno je uraditi glavni projekat i reviziju istog, kao i prilog elaborate o pripremnim radovima – pojašnjavaju u tom resoru.
Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanja „Dana” da li je bilo nekakvih odstupanja u izgradnji objekata, nakon davanja saglasnosti, niti koliko je saglasnosti dato u 2014. godini.
Rekonstrukcije puteva
Direkciji za saobraćaj data je saglasnost za izvođenje pripremnih radova na rekonstrukciji regionalnog puta R - 1 Cetinje – Njeguši, kao i za gradnju trafostanice 35/10 kV „Jezerine”. Direkciji je dozvoljeno da vrši rekonstrukciju magistralnog puta M-2 Petrovac – Podgorica, dionica od raskrsnice s obilaznicom u Golubovcima.
Privremenu dozvolu su dobili i za rekonstrukciju magistralnog puta M-2.3 Podgorica – Cetinje, te putnih pravaca M-2.3 Podgorica – Cetinje – Budva i M-6 Nikšić – Granica Bosne i Hercegovine. Saglasnost su dobili i za rekonstrukciju regionalnog puta R-10 Slijepač Most – Trlica, dionica Crkvice – Vrulja.
Vlada je pozitivno odlučila i po zahtjevu Direkcije za saobraćaj za rekonstrukciju magistralnog puta M-2.3 Podgorica – Cetinje.